Hvala ambasadoru Sattleru na pozivu da danas govorim i hvala na toploj dobrodošlici. Komesare Varehelyi, ministrice Zadić, uvaženi gosti, kolege, a posebno građani Bosne i Hercegovine, čast mi je obratiti vam se danas i govoriti o provedbi preporuka iz Priebeovog izvještaja, te uopšte o vladavini zakona u BiH. Nažalost, taj prizor baš nije lijep.
Danas smo ovdje jer nam je svima stalo do budućnosti BiH. Želimo da BiH zauzme svoje mjesto u evroatlantskoj zajednici država. Želimo efikasne i uspješne institucije na državnom, entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou koje su u službi građana. I želimo snažnu privredu koju vodi privatni sektor koji donosi prosperitet talentovanim ljudima u zemlji. Sve je to nemoguće postići bez vladavine zakona. Priebeov izvještaj iz 2019. godine daje jasan set preporuka za poboljšanje vladavine zakona u BiH.
Na ovoj sesiji Prava na pravdu, bilo bi sjajno kada bismo mogli istaći duboko poštovanje prema vladavini zakona u BiH, kada bismo mogli razgovarati o uspješnom usvajanju preporuka iz tog izvještaja i kada bismo mogli proslaviti provedbu prioriteta u oblasti vladavine zakona koje je Evropska komisija iznijela u svom mišljenju iz 2019. Nažalost, ništa od toga ne možemo uraditi. Umjesto toga, moramo još jednom primijetiti da poštovanje vladavine zakona nije utkano u tkivo društva ove zemlje, ne promoviraju je dovoljno vlasti ove zemlje, niti je poštuju vladajuće elite u zemlji.
Ustvari, moglo bi se reći da se od 2019. godine BiH kreće u pogrešnom smjeru što se tiče vladavine zakona. Daću vam jedan primjer. Ranije ove godine, pozdravili smo početni napredak ostvaren u Zastupničkom domu BiH u vezi sa Zakonom o sukobu interesa, Zakonom o javnim nabavkama, te amandmanima na Zakom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Sva tri zakona ključni su za vladavinu zakona u BiH i promociju njenih aspiracija da uđe u Evropsku Uniju. A šta je onda uradio Dom naroda? Glasao je protiv ovih zakona. I što je još gore, stranke koje su glasale protiv tvrde da su najveći zagovarači vladavine zakona i evropskih integracija u zemlji. Ta hipokrizija je svima bila očigledna.
Ne možete vjerodostojno tvrditi da ste šampion vladavine zakona i evropskih integracija, a u isto vrijeme glasati protiv usvajanja fundamentalnih reformi u oblasti vladavine zakona za koje se svi slažu da su neophodne i da ih zahtijeva EU.
Zašto su određene stranke bile protiv ovih zakona, uzimajući u obzir njihovu iskazanu predanost i obećanja koja su dali svojim glasačima? Pa, objasnile su, zakoni su došli iz Zastupničkog doma, a ne iz Vijeća ministara. Pošto nisu došli od vladajuće koalicije, one, kao članice te koalicije, nisu ih mogle podržati. Zamolio bih sve da stanu na trenutak i promisle o tom objašnjenju. Da sam ja glasač, pitanja koja bih postavio nakon što sam čuo ovo objašnjenje bila bi: prvo, “Pa dobro, zašto sami niste uradili nacrt zakona?”, a drugo, “Šta ste radili u toj vlasti četiri godine kad se već niste fokusirali na poboljšanja u oblasti vladavine zakona i napredovanje ka Evropi koju ste nam obećali?”
Tokom posljednjih deset godina, u Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, BiH kontinuirano pada. Sada je rezultat 35 od 100, gdje 0 znači izuzetnu korumpiranost, a 100 znači da je veoma malo prisutna. BiH lebdi negdje iznad donje trećine na listi. Podaci iz Indeksa efektivnosti pravosuđa USAID iz 2021. godine, što je sredstvo koje je pripremljeno da bi se pratila i procjenjivala učinkovitost pravosuđa, pokazuju da indikatori korupcije jesu na najnižem nivou od uvođenja primjene Indeksa 2015. godine. Drugim riječima, javnost vjeruje da se pravosuđe bolje bavilo korupcijom prije šest godina nego što to čini danas. Ne postoji način da se ovo uljepša. Jer ove brojke su loše.
Evo još jedan podatak za vas. Portal koji nadgleda javne nabavke, Pratimo tendere, označio je “rizičnim” 90 posto javnih nabavki u periodu između 01.10.2020. i 30.09.2021. To jeste, oni procjenjuju da je 90 posto tih nabavki bilo podložno korupciji. Vrijednost nabavki iznosila je 138 miliona maraka. Taj novac pripada građanima, a ne političarima.
Javne ankete koje provodi National Democratic Institute stalno pokazuju da građani BiH smatraju da je korupcija jedan od najvećih problema sa kojima se zemlja suočava, poslije nezaposlenosti i politike, a obje ove oblasti usko su povezane sa problemima vezanim za korupciju. Kako građani BiH reaguju na ovu situaciju? Mnogi napuštaju zemlju. Godišnje iz zemlje ode između 50 i 55 hiljada bh. građana. Žele bolji život za sebe i svoju djecu.
Političari ne rješavaju ovaj problem. Ustvari, oni aktivno rade da održe sistem koji omogućava korupciju. Iz kojeg drugog razloga bi Dom naroda blokirao usvajanje Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama, kao i amandmana na Zakon o VSTV?
Štaviše, blokada u Federaciji BiH znači da vlasti nisu usvojile Zakon o zaštiti prijavilaca korupcije. Građani zaslužuju bolje od opstrukcija za koje su odgovorni njihovi politički lideri. Ovakvo ponašanje ima stvarni efekat na život građana u BiH.
Ima ljudi u ovoj zemlji koji su iskreno posvećeni borbi protiv korupcije i koji svakodnevno rade na provedbi zakona. Suočeni sa nečim što se čini nesavladivim, oni pokazuju nevjerovatnu hrabrost, upornost i kapacitete da čvrsto stanu nasuprot problemima, uključujući i prijetnje moćnika.
Ovi heroji u borbi protiv korupcije – građani, organizacije civilnog društva i novinari istraživači, kao i jedan broj vladinih zvaničnika – primjer su za sve građane BiH. Njihova poruka je jasna: ne morate prihvatiti status quo, možete pozitivno uticati na budućnost ove zemlje građanskim angažmanom ili ako pošteno radite kao uposlenik organa vlasti.
Centar civilnih inicijativa pruža podršku aktivistima koji se bore protiv korupcije u svojim lokalnim zajednicama.
Nedavno sam se sastao sa građanima koji se bore protiv nelegalne gradnje brana za hidroelektrane i stambenih objekata, te nelegalnog korištenja zemljišta kao odlagališta otpada. U svakom od ovih slučajeva vlasti su odbile da slijede procedure kojima bi se građanima omogućilo da iznesu pitanja koja ih brinu. Sada se ljudi bore protiv toga.
Razgovarao sam sa novinarima istraživačima u Sarajevu i Trebinju koji su imali slična iskustva u vezi sa razotkrivanjem koruptivnih djela i korumpiranih lica. Nakon razotkrivanja počinilaca postali su meta uznemiravanja, prijetnji i tužbi. Uprkos tome, oni i dalje hrabro istrajavaju u svojoj namjeri. Tužioci i sudske vlasti trebalo bi da iskažu sličnu hrabrost i integritet kroz zvanične istrage slučajeva koje su ovi novinari razotkrili, te krivce smjeste iza rešetaka.
Ne nalaze se svi borci protiv korupcije van struktura vlasti u BiH. Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, uz veliki lični rizik, neumorno radi na suprotstavljanju korupciji. Nažalost, zbog toga je postao meta. Ipak, nastavlja sa borbom. Slično, policijski komesar Kantona Sarajevo Nusret Selimović nastavlja raditi na iskorjenjivanju korupcije u ovom Kantonu i u vlastitim redovima. Njegov rad nije prošao nezapaženo među onima koji imaju nešto da kriju, a on se takođe suočio sa prijetnjama.
Sličnih primjera ima u cijeloj BiH, hrabrih ljudi posvećenih boljoj budućnosti za sebe, svoje porodice i svoje zajednice, koji ustrajavaju u svom radu uprkos preprekama i prijetnjama. Sjedinjene Države sa svojim partnerima u okviru međunarodne zajednice s ponosom stoje uz ove heroje i podržavaju ih.
Ključno je za BiH da se pozabavi pitanjem slabog napretka reformi u oblasti vladavine zakona i uhvati se u koštac sa korupcijom. To podrazumijeva da će vlasti – na svim nivoima – svoj dio obaveza shvatiti ozbiljnije nego što je to bio slučaj do sada. Ne radi se samo o donošenju ovih zakona. Praktična provedba zakona jednako je važna. Kada građani prepoznaju promjene koje će ih nagnati da povjeruju da se stanje u oblasti vladavine prava može popraviti i da se korupcija može iskorijeniti, vidjeće i budućnost za sebe i svoje porodice u BiH. I ostaće ovdje.
Još uvijek polažem velike nade u BiH i u budućnost kakvu svi znamo da zaslužuje. Ovo je izvanredna i žilava zemlja, ali i zemlja koju more problemi. Prepoznavanje mana predstavlja jedini način za njihovo otklanjanje. Nazvati nedostatke pravim imenom i prepoznati njihov uzrok predstavlja prvi korak u njihovom otklanjanju. Hvala vam.