Dobro jutro i dobro došli u Neum. Drago mi je što sam ponovo u Neumu, ovaj put na Energetskom samitu BiH 2023. Hvala našim partnerima i svima prisutnim koji su tu kako bismo se fokusirali na ključno pitanje reforme energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.
Otkad su SAD organizovale prvi Energetski samit u BiH 2015. godine, svi mi – predstavnici vlasti, energetskog i privatnog sektora, civilnog društva i međunarodne zajednice – zajedno smo postigli važan napredak ka većem stepenu energetske sigurnosti i tranziciji na održivu ekonomiju u BiH baziranu na zelenoj energiji. Iz godine u godinu, diskusije i saradnja koji se odvijaju ovdje na ovom samitu polučili su rezultate u energetskom sektoru u BiH, poput usvajanja energetskih strategija, planova za smanjenje štetnih emisija, te zakonâ o električnoj i obnovljivoj energiji. Ali naš posao je daleko od završenog.
Prošle godine sam stajao na ovom istom mjestu i pozvao bh. političke lidere da postignu veći napredak ka ispunjavanju obaveza iz njihove Zajedničke izjave iz 2019. godine – koju su potpisali predstavnici državnih i entitetskih vlasti – a kojom su se obavezali da će provoditi reforme u oblasti energetike. Kao što sam rekao prošle godine, reforma energetskog sektora nije luksuz. Ona je imperativ. Ona je neophodna za pokretanje ekonomskog razvoja BiH i za tranziciju ka održivijim izvorima energije.
Od tog obećanja iz 2019. godine postignut je određeni napredak, poput izrade važnih novih zakona u Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko. Naprimjer, trenutno se pred Parlamentom Federacije nalaze tri važna zakona: Zakon o električnoj energiji, Zakon o energetici i Zakon o obnovljivim izvorima energije. Nadam se da će zakonodavci u Federaciji bez daljnih odlaganja pristupiti konačnom usvajanju ovih zakona. To su dobre vijesti. Nažalost, nije postignut značajan napredak kada je riječ o većini preuzetih obaveza iz 2019, posebno na državnom nivou.
U vezi s tim moram naglasiti važnost usvajanja zakonâ o električnoj energiji i gasu na državnom nivou, kojim bi se postavili temelji za uvođenje jedinstvenih pravila u cijeloj BiH za ispravno funkcionisanje energetskog tržišta, kao i za transparentnost sistema. Sve ovo je neophodno da bi se nastavio proces usklađivanja bh. sektora električne energije i prirodnog gasa sa regulativama EU. Pojedinačni amandmani kojima se bh. sektori električne energije i prirodnog gasa ne usklađuju sa regulativama EU nedovoljni su za napredak u ovim sektorima. Cilj mora biti da se ovaj proces provede kako treba na samom početku, a ne da se uvode polumjere koje bi zahtijevale naknadno usvajanje dodatnih zakona.
Usvajanje zakonâ o energiji na državnom nivou koji su u skladu sa Energetskim direktivama EU također je jedini način da se BiH dalje integriše u regionalne, te u energetske sektore i tržište EU. Naprimjer, zakonom o električnoj energiji na državnom nivou omogućila bi se razmjena električne energije. To bi omogućilo da BiH, kroz povezivanje tržišta, postane dio postojećeg jedinstvenog evropskog tržišta. A to je bitno zato što bi omogućilo proizvođačima električne energije da na efikasniji, transparentiniji i profitabilniji način kupuju i prodaju struju. BiH u kojoj bi se efikasnije proizvodilo više struje također bi značilo više radnih mjesta i veći ekonomski rast za cijelu zemlju.
Novi zakon o prirodnom gasu na državnom nivou također bi osigurao slobodnije i konkurentnije tržište prirodnim gasom u BiH, što bi, između ostalog, značilo da su regulative i tržište prirodnim gasom u BiH u skladu sa regulativama EU. Također želim pojasniti određene nejasnoće u vezi s tim ko je nadležan za prirodni gas: država je nadležna, što je potvrđeno dogovorom o gasu iz 2007. godine kojeg je predsjednik, tada premijer Republike Srpske, Dodik, podržao jer je znao da će on biti od koristi Republici Srpskoj i njenim građanima. Isto važi i danas kada je riječ o predloženom zakonu o prirodnom gasu na državnom nivou. Dok sektor gasa u BiH nastavlja da raste i dok njegova uloga u energetskog tranziciji BiH postaje sve važnija, kohezivno upravljanje ovim sektorom sa državnog nivoa postaje još važnije.
Dalja regionalna integracija i integracija u EU rezultiraće većim stepenom kolektivne energetske sigurnosti i diverzifikacijom izvora energije u regionu, što je, kao što nam je svima poznato, urgentnije zbog agresije Rusije na Ukrajinu. Južna interkonekcija za prirodni gas ka Hrvatskoj, naprimjer, nudi BiH alternativan i pouzdan izvor prirodnog gasa iz Evrope i integriše transportnu gasnu mrežu BiH sa mrežom i tržištem EU. Kako bi se ovaj projekat nastavio, Dom naroda Parlamenta Federacije mora usvojiti Zakon o južnoj interkonekciji u istom tekstu kao što je usvojen u Predstavničkom domu bez daljeg odlaganja. Čim bude formirana, nova Vlada Federacije mora da počne raditi na osiguranju finansija za ovaj važan projekat.
Pozivi za formiranje novog operatera za gas samo za projekat južne interkonekcije nemaju smisla niti sa tehničkog, niti sa ekonomskog stanovišta. Operator za prenos gasa u Federaciji, BH Gas, garant je energetske sigurnosti za cijelu Federaciju. Umjesto toga, fokus treba da bude na osnaživanuju BH Gasa, kao jedinstvenog preduzeća, da pruža usluge potrošačima, privredi i distributerima u cijelom entitetu. I to bi trebalo da bude hitan prioritet nove Vlade Federacije. To je jedini održiv način da se ide dalje.
Pored rizika sa kojima se BiH suočava zbog svoje ovisnosti o ruskim izvorima energije, slaba kibernetička sigurnost predstavlja sve veću prijetnju snabdijevanju zemlje energentima. Dok BiH radi na povećanju stepena sigurnosti svoje energetske industrije, ona također mora kao prioritet odrediti zaštitu ključne energetske infrastukture od kibernetičkin napada, poput mreže za prenos električne energije ili gasovoda.
Drago mi je što će ova tema biti razmatrana na ovogodišnjem samitu jer je već bilo kibernetičkih napada u energetskom sektoru u BiH. Sutra će USAID predstaviti studiju o ransomware napadu na kantonalnog distributera gasom, kompaniju Sarajevogas. Nadam se da će svi učesnici posvetiti pažnju ovom važnom pitanju i raditi sa nama na jačanju kibernetičke sigurnosti u energetskom sektoru.
Sve važne reforme koje sam spomenuo također su ključne za rješavanje pitanja klimatskih promjena, koje već imaju stvarni efekat u BiH. Ove reforme će otvoriti put za prijeko potrebne investicije iz privatnog sektora koje mogu ubrzati energetsku tranziciju BiH uvođenjem novih, zelenijih tehnologija i obnovljivih izvora u bh. energetski sektor.
Danas će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa predstaviti integrisani Nacionalni plan za energiju i klimu (NEKP), koji će odrediti budućnost cijelog energetskog sektora. Ovaj plan jasno je posvećen dekarbonizaciji i većem udjelu obnovljive energije i većem stepenu energetske efikasnosti i on će biti ključan za osiguravanje međunarodnog finansiranja energetskog sektora u BiH i osiguraće pametniju, bogatiju i zdraviju budućnost. Nadam se da će Vijeće ministara pod predsjedavanjem gospođe Krišto brzo usvojici NEKP.
Ukoliko moja poruka danas zvuči zahtjevno, to je zato što ona jeste zahtjevna. Ostalo je malo vremena da BiH izabere pravi smjer za svoju energetsku budućnost – i da bude otpornija na prijetnje i da se usvoje ključne reforme za rješavanje sve gore klimatske krize. Ali niko iz međunaordne zajednice ne traži od BiH da to uradi sama. SAD su već dugo pouzdani partner BiH u energetskom sektoru. Zajedno sa našim međunarodnim partnerima, uključujući i one koji su nam se pridružili u organizaciji ovog samita, mi smo posvećeni da BiH podržimo u njenoj tranziciji ka sigurnijoj i zelenijoj budućnosti.
Hvala još jednom svima prisutnim što ste sa nama danas i što pokazujete svoju posvećenost energetskoj tranziciji i ekonomskom razvoju BiH. Činjenica da su se svi okupili s ciljem razmjene svog bogatog iskustva i stručnosti zarad saradnje na unapređenju energetskog sektora u BiH upravo ide u prilog građanima ove zemlje, a ti isti građani će snositi posljedice ukoliko politički lideri odluče da ne ispoštuju svoje birače i dopuste da politika spriječi napredak. Radujem se uspješnom samitu.
