Ministarstvo finansija SAD
Ured za odnose s javnošću
Saopštenje za medije: 11.04.2022.
Kontakt: Treasury Public Affairs, Press@treasury.gov
Ministarstvo finansija poduzima mjere protiv aktera odgovornih za destabilizirajuće aktivnosti na Zapadnom Balkanu
WASHINGTON – U skladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD na listu uvrstio sedam osoba i jedno pravno lice iz četiri zemlje Zapadnog Balkana. Ovo je drugi set mjera koje OFAC poduzima u skladu sa ovom uredbom koja je usmjerena protiv lica koja predstavljaju prijetnju stabilnosti regiona zbog korupcije, krivičnih djela i drugih destabilizirajućih aktivnosti. Današnje mjere potvrđuju posvećenost Ministarstva finansija da se insistira na odgovornosti aktera na Zapadnom Balkanu odgovornih za destabilizirajuće i koruptivne aktivnosti. Takvo koruptivno djelovanje podriva vladavinu zakona i ekonomski rast, te uskraćuje ljudima u ovim zemljama nove mogućnosti i stabilnost.
“Lica koja danas uvrštavamo na listu predstavljaju ozbiljnu prijetnju regionalnoj stabilnosti, povjerenju u institucije i težnjama onih koji nastoje uspostaviti demokratsku i funkcionalnu vlast na Zapadnom Balkanu”, izjavio je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD. “Borba protiv korupcije širom svijeta glavni je prioritet administracije Biden-Harris, a Ministarstvo finansija neće oklijevati da koristi sva raspoloživa sredstva da insistira na odgovornosti korumpiranih aktera odgovornih za destabilizirajuće aktivnosti.”.
U sklopu ove mjere, Ministarstvo vanjskih poslova uvrštava na listu pojedince iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine u skladu sa Poglavljem 7031 (c) Zakona o aproprijacijama za programe Ministarstva vanjskih poslova, inostrane operacije i srodne programe iz 2022, uvodeći opšte poznatu zabranu izdavanja viza. Ministarstvo vanjskih poslova također na listu uključuje najbliže članove njihovih porodica prema Poglavlju 7031 (c). Prema ovoj mjeri, ovim pojedincima i najbližim članovima njihovih porodica zabranjuje se ulazak u Sjedinjene Države.
ALBANIJA
Organizirani kriminal i dalje predstavlja značajnu prijetnju u Albaniji, a akteri uključeni u kriminal i dalje su utjecajni u sferi politike u Albaniji, koristeći se novcem i nasiljem radi osiguranja podrške kandidatima koje oni preferiraju.
Zloglasni Aqif Rakipi (Rakipi) bivši je zastupnik u Parlamentu iz Elbasana u Albaniji koji vrši štetan i destabilizirajući uticaj na političke procese u Albaniji. Više organizovanih kriminalnih skupina u Albaniji nudili su novac, darove i obećavali zaposlenje ili koncesije kako bi osigurale glasove za političku stranku koja njima odgovara. Rakipi je već dugo uključen u organizovani kriminal i blisko je povezan sa jednom takvom skupinom u sklopu koje je vršio politički uticaj i kroz korupciju. Naprimjer, Rakipi je koristio svoj politički uticaj za nominaciju politički bliskih saradnika za ključne javne pozicije u Elbasanu i Tirani. Rakipi je ostao bez mandata u Parlamentu Albanije nakon što su tužioci potvrdili njegovu ulogu u krivičnim aktivnostima pod lažnim imenom. On je stavljen na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo u, zbog direktnog ili indirektnog učešća u korupciji na Zapadnom Balkanu, uključujući koruptivna djela koja su počinjena od strane, u ime ili su na drugi način povezana sa nekom vladom na Zapadnom Balkanu, ili sadašnjim ili bivšim vladinim zvaničnikom na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, poput zloupotrebe javnih sredstava, eksproprijacije privatne imovine s ciljem ostvarivanja lične ili političke koristi, ili podmićivanja.
Ylli Ndroqi (Ndroqi) vlasnik je medijske kuće čiju je imovinu 2020. i 2021. zaplijenila Vlada Albanije zbog ranijih krivičnih djela. Ndroqi je koristio medije koji su bili pod njegovom kontrolom radi iznude i ucjene albanskih građana tražeći od njih novac i reklamu u zamjenu za neobjavljivanje negativnih medijskih priča o njima. Pored toga, Ndroqi je posredovao u davanju mita u ime kompanije koja je namjeravala poslovati u Albaniji. Ndroqi je stavljen na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u korupciji na Zapadnom Balkanu, uključujući koruptivna djela koja su počinjena od strane, u ime ili su na drugi način povezana sa nekom vladom na Zapadnom Balkanu, ili sadašnjim ili bivšim vladinim zvaničnikom na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, poput zloupotrebe javnih sredstava, eksproprijacije privatne imovine s ciljem ostvarivanja lične ili političke koristi, ili podmićivanja.
BOSNA I HERCEGOVINA
Nakon što je Ministarstvo finansija 5. januara 2022. godine na listu uvrstilo Milorada Dodika i jedno pravno lice pod njegovom kontrolom u skladu sa Izvršnom uredbom 14033, OFAC je danas na listu uvrstio još dva korumpirana aktera iz BiH.
Asim Sarajlić zastupnik je u Parlamentu BiH i donedavno je bio visokopozicionirani zvaničnik u Stranci demokratske akcije (SDA) u BiH. Sarajlić je neslavni akter “Afere Asim”, skandala u vezi sa korupcijom u politici u kojem je Sarajlić uhvaćen kako obećava da će osigurati radno mjesto supruzi stranačkog delegata u zamjenu za potreban glas u korist pozicije u političkoj stranci. Sarajlić je optužen za dodatne krivične radnje, uključujući zloupotrebu položaja i trgovinu uticajem.
Sarajlić je također zloupotrijebio položaj u vezi sa BH Telecomom, velikim bh. preduzećem u državnom vlasništvu. U tom slučaju, Sarajlić je lično uzimao novac od osoba koje su se prijavljivale za posao u zamjenu za radna mjesta, te je na druge načine vršio neuobičajeno veliki uticaj na proces zapošljavanja. U sklopu ovih aktivnosti, Sarajlić je preporučivao kandidate koji su prema navodima bili iznimno nekvalifikovani, što je narušilo integritet kompanije.
Sarajlić je stavljen na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u korupciji na Zapadnom Balkanu, uključujući koruptivna djela koja su počinjena od strane, u ime ili su na drugi način povezana sa nekom vladom na Zapadnom Balkanu, ili sadašnjim ili bivšim vladinim zvaničnikom na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, poput zloupotrebe javnih sredstava, eksproprijacije privatne imovine s ciljem ostvarivanja lične ili političke koristi, ili podmićivanja.
Gordana Tadić bila je glavni tužilac Tužilaštva BiH od 2019. do 2021. godine. Zvanično je smijenjena sa pozicije 2021. godine od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nakon što nije dodjeljivala predmete tužiocima kroz automatizovan sistem dodjele predmeta čiji je cilj spriječiti dodjelu predmeta tužiocima na osnovu ličnih ili političkih razloga. Pored toga, prema navodima, Tadić je koristila položaj glavnog tužioca da promovira sopstvene i porodične interese. Štaviše, prema navodima, ona je uzimala državni novac za stanarinu putem fiktivnog ugovora.
Tadić je stavljena na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u provedbu aktivnosti ili politika koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
CRNA GORA
Svetozar Marović bio je Predsjednik zajedničke države Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006, te je bio potpredsjednik crnogorske Demokratske partije socijalista do 2015. Marovića su crnogorske vlasti uhapsile 2015. zbog sumnje da je učestvovao u slučajevima visoke korupcije koji se odnose na građevinske projekte u Opštini Budva. Crnogorski tužioci optužuju Marovića da je koristio svoj uticaj kao visoki zvaničnik DPS za odobravanje kupovine više nekretnina i građevinskih ugovora koji su osigurali veliku dobit za nekoliko preduzeća, ali su uzrokovali značajne gubitke lokalnim vlastima. Marović je 2016. potpisao dva sporazuma o priznanju krivice za sve optužbe za korupciju protiv njega. Osuđen je na višegodišnju zatvorsku kaznu i naređeno mu je da državi vrati više od milion dolara, ali je pobjegao u Srbiju prije izdržavanja kazne.
Marović je stavljen na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u korupciji na Zapadnom Balkanu, uključujući koruptivna djela koja su počinjena od strane, u ime ili su na drugi način povezana sa nekom vladom na Zapadnom Balkanu, ili sadašnjim ili bivšim vladinim zvaničnikom na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, poput zloupotrebe javnih sredstava, eksproprijacije privatne imovine s ciljem ostvarivanja lične ili političke koristi, ili podmićivanja.
SJEVERNA MAKEDONIJA
Nikola Gruevski (Gruevski) osuđen je i dalje je osumnjičeni u brojnim slučajevima korupcije; optužen je za zloupotrebu službenog položaja, pranje novca i druga krivična djela koja se odnose na period kada je bio premijer Sjeverne Makedonije od 2006. do 2016. godine. Kontinuirano izbjegava hapšenje za presudu koju je 2018. donio sud u Sjevernoj Makedoniji u vezi sa optužbama za korupciju što predstavlja ozbiljan zastoj što se tiče odgovornosti za koruptivno djelovanje u Sjevernoj Makedoniji. Gruevski je vlasnik i direktor mađarske kompanije I.C.I.C. KFT koja je registrovana kao kompanija sa ograničenom odgovornošću u Pecelu, Mađarska.
Gruevski je stavljen na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u korupciji na Zapadnom Balkanu, uključujući koruptivna djela koja su počinjena od strane, u ime ili su na drugi način povezana sa nekom vladom na Zapadnom Balkanu, ili sadašnjim ili bivšim vladinim zvaničnikom na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, poput zloupotrebe javnih sredstava, eksproprijacije privatne imovine s ciljem ostvarivanja lične ili političke koristi, ili podmićivanja. Kompanija I.C.I.C. KFT stavljena je na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer ju posjeduje ili kontroliše Gruevski.
Sasho Mijalkov (Mijalkov) bivši je šef kontraobavještajne službe u Sjevernoj Makedoniji. Mijalkov je navodno učestvovao u šemi namještanja glasova i opsežnoj nezakonitoj operaciji prisluškivanja 20.000 ljudi, uključujući opozicione političare, sudije i novinare, što mu je donijelo političku i ekonomsku korist i dovelo do iznenadne dvogodišnje krize u zemlji jer je otkrivena navodna umiješanost vlasti u pravosuđe, kontrola nekoliko medija, te miješanje u izbore. Zbog uloge koju je imao kao glavni organizator šeme prisluškivanja, u februaru 2021. godine osuđen je od strane suda u Sjevernoj Makedoniji za zločinačko udruživanje, zloupotrebu položaja, i primanje nadoknade za nezakonit utjecaj. Nakon toga, u aprilu 2021, sud u Sjevernoj Makedoniji osudio je Mijalkova za zloupotrebu položaja u vezi sa ugovorom za nabavku opreme za praćenje.
Mijalkov je uvršten na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, ili direktnu ili indirektnu uključenost u djela ili politike kojima se podrivaju demokratski procesi ili institucije na Zapadnom Balkanu.
POSLJEDICE SANKCIJA
Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Propisi OFAC generalno zabranjuju sve transakcije državljana SAD koji su u SAD (ili koji prolaze kroz SAD) a koja uključuje imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni na listu ili na drugi način blokirani. Državljani SAD mogu se suočiti sa prekršajima ili krivičnim kaznama za kršenje Izvršne uredbe 14033.
Ovlasti i integritet OFAC sankcija ne proističu samo iz mogućnosti ureda da određuje i dodaje pojedince na SDN listu, nego i spremnosti ureda da sa SDN liste skida lica u skladu sa zakonom. Konačni cilj sankcija nije kažnjavanje, već poticanje na pozitivne promjene u djelovanju. Informacije koje se odnose na proces podnošenja zahtjeva za skidanje nekog imena sa OFAC liste, uključujući i SDN listu, dostupne su na ovom linku Frequently Asked Question 897. Detaljne informacije u vezi sa postupkom podnošenja zahtjeva za uklanjanje sa OFAC liste sankcija dostupne su na ovom linku.
Lični podaci lica ili subjekta koji su danas uvršteni na listu dostupni su na ovom linku.
