Dobar dan i hvala što ste me pozvali na prvi ručak u organizaciji Američke trgovinske komore u 2015. godini. Jako mi je drago što imam priliku direktno razgovarati sa članovima Američke trgovinske komore i drugim liderima u poslovnom svijetu o jednom, po mom mišljenju, od najvažnijih pitanja u BiH – o stvaranju otvorene, uspješne ekonomije koja će osigurati radna mjesta i boljitak za građane BiH, posebno za mlade.
Drago mi je što sam došla u BiH kao američka ambasadorica u trenutku kada je AmCham revitalizirao svoje nastojanja da potakne ekonomske reforme koje su očigledno neophodne da bi se pomoglo preživljavanje privatnog sektora. Na mom prvom sastanku sa novim Odborom direktora bila sam impresionirana ne samo koliko su upoznati sa problemima u zemlji, nego i sa rješenjima koja nude za te probleme – upravo na to svi moramo usmjeriti naša nastojanja.
Prečesto su ljudi u BiH elokventni kada iznose probleme, ali nisu u stanju artikulisati rješenja. Poslovni ljudi bi trebali i mogu biti lideri u vođenju ove prekrasne zemlje ka boljoj budućnosti, nudeći rješenja koja mogu otvarati radna mjesta, graditi novu klimu transparentnosti i saradnje i inspirisati mlade da prihvate nove izazove dajući im priliku da budu nagrađeni za inovativnost.
Na mom prvom putovanju van Sarajeva imala sam priliku sastati se sa poslovnim ljudima koji ostvaruju ove ciljeve. Posjetila sam nekoliko poduzetnika koji se bave poljoprivredom i turizmom u Trebinju koji su me impresionirali stavom da je sve moguće, što im je pomoglo da naprave uspješne porodične firme. U Mostaru sam posjetila jedan sofisticiran IT centar, tehnološki park Intera, i lično se uvjerila da ima pojedinaca u privatnom sektoru koji marljivo rade i nastoje da kreiraju mogućnosti i otvore radna mjesta za narednu generaciju u BiH. Tri mlada poduzetnika tamo su održala kratke prezentacije o svom radu, o tome kako kreiraju baze podataka da bi pomogli kompanijama da prate beneficije uposlenika, o tome kako srednjoškolci mogu lakše učiti matematiku i o tome kako razviti web solucije za e-poslovanje. Jasno je da ima predanih ljudi u BiH koji posjeduju vještine i koji su opredijeljeni da traže rješenja – pitam se onda šta su izazovi i kako ta rješenja koji ovi ljudi nude ponuditi onima kojima su ona potrebna?
Izazovi
U ovoj zemlji, koja spada među one u kojima je najteže poslovati u regionu, jedan od prvih izazova je izgradnja okruženja u kojem će firme uspješno poslovati da bi mogle otvarati očajnički potrebna radna mjesta. Ova vrsta reformi nije jednostavna, ali su one, dugoročno, jedino rješenje. U ovom trenutku, kada je riječ o jednostavnosti poslovanja po kriterijima Svjetske banke, BiH zauzima 107. mjesto od 189 zemalja. Jedan od ključnih razloga za takav loš plasman je korupcija, a BiH je na 80. mjestu od 175 zemalja prema Indeksu u percepciji korupcije Transparency Internationala.
Jasno je da su novi zakoni i bolje procedure važne za unapređenje klime za poslovanje, ali jedna stvar nam je najpotrebnija: izabrani zvaničnici BiH moraju konačno formirati vlasti na državnom nivou i u Federaciji BiH i sve bh. vlasti moraju prihvatiti neophodnost ekonomskih reformi i potom pokazati hrabrost i neophodnu viziju za provedbu reformi koje će poboljšati život građana BiH i izvesti ovu prelijepu zemlju na put ka Evropskoj Uniji.
Zatim se političari moraju fokusirati na poboljšanje života bh. građana, njihove djece i narednih generacija, umjesto što vode računa o sopstvenim finansijskim ineteresima. Vrijeme praznih priča političara je prošlo. Da bi se unaprijedili životi građana BiH, potrebna su nova radna mjesta, uspješnije kompanije i više investicija, kako domaćih gdje postoje resursi, tako i stranih. Za boljitak je također neophodno staviti tačku na sistem političkog pokroviteljstva koji funkcioniše zahvaljujući ogromnim javnim troškovima koji omogućavaju političarima da kontrolišu zaposlenje velikog broja ljudi i da potom tu kontrolu koriste da bi prisilili ljude da glasaju na način koji je kontraproduktivan za budućnost njihove zemlje. Na primjer, bh. građani i poslovni ljudi daju velike količine teško zarađenog novca vlastima kroz poreze, a zauzvrat dobijaju neadekvatne i neprihvatljive socijalne usluge. Neophodna je reforma javne uprave da bi se poboljšao kvalitet javnih usluga, a njihovi troškovi smanjili.
Pored reforme javne uprave, u BiH mora početi suštinska rasprava o budućnosti kompanija u državnom vlasništvu. Političko uplitanje i pogrešno upravljanje preduzećima uzrokovali su finansijske poteškoće u jednom broju javnih preduzeća koja su, u suštini, sada u bankrotu. S druge strane, postoji određeni broj profitabilnih javnih preduzeća koja mogu biti još uspješnija kada bi se smanjilo političko uplitanje u njihov rad. Vrijeme je da se politika prestane baviti lošim upravljanjem preduzećima.
Iznad svega, bh. političari moraju prestati ometati hrabre, nekorumpirane investitore koji su već ovdje. Najbolji način da se povećaju investicije je da investitori koji već rade ovdje obavijeste centrale svojih kompanija i druge poslovne ljude o pozitivnom iskustvu i mogućnostima u BiH. To se ne dešava. Prečesto se dešava suprotno – investitori šalju izvještaje o visokoj stopi korupcije i političkog uplitanja sa kojim se suočavaju i o tome koliko se teško boriti sa tim.
Kada neka firma uđe na bh. tržište uglavnom je suočena sa dvije neugodne opcije:
Prva je da odluči da “pliva sa ajkulama” – da plaća mito i zavisi od korumpirane prakse poslovanja. Radi kratkoročnog profita ovakve firme nanose dugoročnu štetu jer podržavaju mutnu praksu “poslovanja po starom”.
Ili može izabrati drugu opciju. Kompanija može da odbije da sudjeluje u ovim neetičkim igrama. Umjesto toga, može razviti strategiju zasnovanu na predanom radu i pružanju izvrsnih usluga. Takva kompanija provodi poslovni plan kroz transparentne, nekorumpriane aktivnosti. Ako se odabere ovaj put, to može izazvati napade od strane ljudi bliskih politici, ali ovo je u skladu sa etičkim standardima i, dugoročno, ovaj pristup garantuje uspjeh. Moramo nagraditi te transparentne kompanije tako što ćemo pomoći da njihov pristup uspije. Kako da to uradimo?
Rješenja
Kako stimulisati ovu drugu vrstu investicija – transparetnih firmi koje su potrebne BiH kako bi se potaklo otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru i poboljšalo punjenje budžeta stvaranjem veće baze za prikupljanje poreza od uspješnih kompanija?
Prvo, BiH je potrebno fleksibilnije tržište rada. Restriktivne prakse u ovoj oblasti obeshrabruju kompanije da upošljavaju veći broj radnika. Uz stopu nezaposlenosti od 60% među mladim ljudima, BiH mora odmah unaprijediti zastarjele zakone o radu i o kolektivnom ugovoru. To nije jednostavno – u stvari, možda je to jedan od najtežih koraka jer direktno utiče na život građana. Sve napredne tržišne ekonomije prošle su kroz ovaj proces i on je bio veliki izazov za sve nas.
Ali jedini način da se kreiraju moderna radna mjesta koja će osigurati jaku i dinamičnu ekonomiju za dobrobit sadašnjih i budućih generacija u BiH je da se formira fleksibilno tržište rada za nove kompanije. Naslovnica magazina Fortune za ovaj mjesec govori o činjenici da svako od preko 80 start-up preduzeća u oblasti informacijskih tehnologija širom svijeta pojedinačno vrijedi više od milijardu dolara – a to je privredna oblast od koje BiH nema koristi zbog njenog nefleksibilnog tržišta. Novim kompanijama se mora omogućiti da probaju nove stvari – i da dožive neuspjeh. I da ponovo probaju. Svaki put trebaju otpustiti osoblje i zaposliti novo. To nije bilo tako kada smo mi odrastali, ali tako danas funkcioniše svijet.
Drugo, mora postojati vladavina zakona. Zakoni su besmisleni ako postoje samo na papiru. Nadležne vlasti moraju provoditi zakonske mjere zaštite. I kada sporovi dođu pred sud, presude moraju biti pravovremene i pravedne.
U mnogim oblastima BiH već ima zakonodavni okvir koji štiti preduzeća, radnike i potrošače. Međutim, vladine agencije su često nepredvidive i nedosljedne u primjeni zakonskih pravila kada dođe do kršenja pravila komercijalnog tržišta. U rijetkim slučajevima kada predmeti dođu pred sud, tužioci i sudije prečesto komercijalne slučajeve označe kao nebitne, što uzrokuje preduge sudske sporove.
Ukoliko firme ne mogu transparentno provoditi potpisane ugovore, poslovni ljudi će otići u neku drugu zemlju koja će štititi njihova prava. Moramo dati prioritet privrednim sporovima, poput ugovornih sporova, procedura restruktuiranja preduzeća i zaštite intelektualnog vlasništva da bismo zaštitili bh. firme i privukli dodatne investitore u BiH. A sudovi treba da u potpunosti provode važeće zakone u cilju zaštite firmi.
Spomenut ću i treću oblast u kojoj su potrebna značajna poboljšanja. Nadzorne i regulatorne agencije, uključujući Agenciju za javne nabavke, Regulatornu agenciju za komunikacije i Konkurentsko vijeće, moraju biti ojačane da bi za sve važila ista pravila igre.
Razumijem da se članovi nadzornih agencija suočavaju sa ogromnim pritiskom. Članovi tih tijela koje imenuju političari često moraju donositi odluke o slučajevima koji uključuju firme koje su pod stranačkom kontrolom. Ukoliko se ispostavi da neki slučaj, nakon detaljnog pregleda postojećih zakona i procedura, negativno utiče na firmu koja ima političku podršku, članovi nadzornih tijela moraju se suprostaviti moćnim pojedinicima. Agencije za nadzor trebaju minimizirati nepotrebna kašnjenja i primjenjivati konzistentne kriterije za sve. To jeste težak posao, ali je jako važan za budućnost ove zemlje.
Važno je da bh. lideri javno i privatno podrže funkcionalne, transparentne agencije za nadzor. Prije svega, Vijeće ministara BiH trebalo bi podržati Konkurentsko vijeće. Vijeće ministara trebalo bi odmah potvrditi rotaciju predsjednika u Konkurentskom vijeću i podržati efikasan rad ovog veoma važnog regulatornog tijela. Vrijeme je da se okonča neizvjesnost koja vlada među investitorima već nekoliko mjeseci.
Ovi primjeri potvrđuju lošu klimu za investicije u BiH, ali postoje neki jednostavni i praktični načini da se ovi problemi riješe odmah. Ima još nekoliko drugih ekonomskih reformi koje se mogu dogovoriti lakše nego što izgleda – ukoliko postoji politička volja da se načine pozitivni pomaci. Posljednji prioritet koji ću za sada spomenuti je usklađivanje trgovinskih zakona i regulacija u cijeloj zemlji. BiH je predivna zemlja, ali nije velika. Ako firme nemaju opciju za proširenje poslovanja u oba entiteta u potpunom skladu sa državnim zakonima, za većinu stranih investitora zemlja sa 3,8 miliona stanovnika nema ekonomski održivo tržište.
Uprkos brojnim problemima u oblasti poslovanja, u BiH ima poslovnih lidera koji su spremni raditi i koji svakodnevno nastoje da transformišu bh. ekonomiju, otvaraju nova radna mjesta i stvaraju nove mogućnosti. Mnogi od tih lidera su sa nama u ovoj prostoriji. U ovoj zemlji također ima inteligentnih mladih ljudi spremnih da podrže inovativnu privredu.
Ali, znate bolje od mene da nije jednostavno poslovati u BiH. Za američke kompanije koje se moraju pridržavati visokih etičkih standarda u poslovanju čak je i teže da opstanu ovdje.
Čestitam svima vama što ste uspjeli uprkos svim izazovima. Ambasada naporno radi da bi se poduzeli koraci za unapređenje klime za poslovanje. Ali, nije međunarodna zajednica jedina koja treba zagovarati ekonomske i trgovinske reforme.
Kompanije koje su danas ovdje predstavljene dolaze iz određenih privrednih sektora koji su ključni za budući razvoj zemlje. Tražim od vas da, kao poslovni lideri, zahtijevate da se vaš glas čuje.
Kada pogledam u budućnost BiH vidim nove mogućnosti. Ovdje ima ključnih sektora čiji je potencijal neiskorišten – razvoj softwarea, energetski sektor (BiH je jedna od samo tri zemlje u jugoistočnoj Evropi koja izvozi električnu energiju), proizvodnja, poljoprivreda – samo da spomenem neke. Voljela bih da sam danas mogla održati govor o inovacijama, pravima na intelektualno vlasništvo, važnosti učešća žena u poslovnom svijetu, o tome kako privući investitore – i, ono što je jako važno, kako unaprijediti obrazovni sistem da bi učenicima i studentima obezbijedio sticanje vještina u oblasti informativnih tehnologija čime postaju moderna radna snaga. Ali niti jedno od ovih pitanja ne može doći na dnevni red dok se ne uspostave i ne primjene najosnovniji elementi moderne tržišne ekonomije.
Pozdravljam aktivnosti Predsjedništva BiH na izradi izjave koja obavezuje BiH na reforme koje su neophodne za dalje EU integracije, te aktivnosti Parlamenta na pravovremenom usvajanju te izjave. Važno je da bh. lideri odrede prioritete među aktuelnim problemima i rješenjima prilikom preduzimanja narednih koraka u procesu priprema i usvajanja plana reformi koji treba usaglasiti sa EU. Svi vi imate važnu ulogu da tražite suštinski plan reformi koji će ovu zemlju vratiti na pravi kolosijek.
Vršite pritisak na vaše vlasti da počnu raditi u interesu građana. Demokratski lideri moraju prestati ometati transparetne firme, prioritizirati mehanizme zaštite u oblasti privrede i osigurati da agencije za nadzor rade svoj posao pravedno i na vrijeme. Omogućite privatnim firmama da ovoj zemlji uzvrate tako što će otvarati toliko neophodna radna mjesta i ubrzati njen ekonomski rast. AmCham je važan glas u iznošenju ovih zahtjeva. Mi ne možemo ispraviti nešto s čim se iskreno ne suočimo – dakle, istina mora biti ključni element naših nastojanja.
Hvala vam još jednom što ste me pozvali da danas govorim. Želim vam mnogo uspjeha u budućnosti.
