Predsjedavajući Bojić, ministrice Borovac, predsjedavajući Doma naroda Tadić, članovi Parlamenta, predstavnici akademske zajednice, civilnog društva, dame i gospodo. Hvala vam što ste mi pružili priliku da vam se obratim povodom ovog važnog događaja – Dana ljudskih prava.
Danas obilježavamo potpisivanje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima u Generalnoj skupštini UN iz 1948. godine. Danas je dan kada ne obilježavamo samo napredak koji smo kao globalna zajednica zemalja postigli u zaštiti ljudskih prava svih ljudi u proteklih 67 godina, danas još jednom ponavljamo da smo posvećeni zaštiti ljudskih prava svih pripadnika našeg društva.
Bosna i Hercegovina je stoljećima bila simbol raznolikosti, dokaz da ljudi različitog etničkog i vjerskog porijekla mogu živjeti zajedno u slozi. To se izgubilo za vrijeme rata devedesetih godina protekog stoljeća. Za vrijeme najgorih vremena prije nekih dvadesetak godina, u BiH je došlo do ekstremnih kršenja ljudskih prava kada su skupine ljudi punih mržnje odlučile uništiti bogati spoj naroda i kultura koji je stoljećima definirao BiH kao primjer tolerancije i integracije. U poratnim godinama su se nastavili problemi u oblasti ljudskih prava, ali je vremenom postignut značajan napredak. Puno toga je urađeno kako bi ponovo zaživjela tekstura isprepletenih identiteta koja čini modernu i integrisanu BiH i ja pozdravljam nastojanja i opredjeljenje svih koji stoje pored mene da se to i uradi.
Međutim, BiH je i dalje daleko od svog obnovljenog, integrisanog i, prije svega, identiteta koji je sve bliži evropskom. Upravo na tom putu svi moramo uraditi svoj dio posla kako bi osigurali da BiH opet bude najbolji primjer tolerancije i raznolikosti, kao što je bila ne tako davno. Ove sedmice također obilježavamo sedmicu borbe protiv korupcije. U oblasti ljudskih prava, kao i u svim drugim oblastima, korupcija sprečava napredak u svim segmentima, od trgovine ljudima, do zdravstva i obrazovanja.
Želim sa nekoliko ideja doprinijeti dijalogu o tome šta možemo uraditi naredne godine kako bi bolje zaštitili ljudska prava nekih od najranjivijih kategorija populacije u BiH i približili se evropskom demokratskom konceptu inkluzije i identiteta.
Prvo, SAD podržavaju sve žrtve zlostavljanja, maltretiranja, diskriminacije, te osobe koje žive u strahu zbog toga ko su i koga vole. Nužno je da bh. institucije osiguraju zaštitu prava svih građana, uključujući pripadnike LGBTI populacije. Zakon o zabrani diskriminacije treba ojačati u tom pogledu, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i ombudsmeni za ljudska prava u tom procesu imaju posebno značajnu ulogu.
Drugo, vlada SAD prepoznaje ulogu vlasti u stvaranju prijateljskog okruženja za osobe sa invaliditetom, uključujući provedbu zakona koji osiguravaju visok kvalitet života za ovu populaciju. Ali, to nije dovoljno. Moramo aktivno raditi da bismo građanima sa invaliditetom pružili više mogućnosti tako što ćemo ukloniti fizičke i društvene barijere, promijeniti percepciju i omogućiti im potpuno sudjelovanje u društvenom životu. Mora doći do potpune provedbe sadašnjih politika koje idu u smjeru odgovorne deinstitucionalizacije i koje građanima sa intelektualnim, psihičkim i fizičkim poteškoćama daju neophodnu podršku da bi one živjele smislen i samostalan život.
Treće, ropstvo degradira dušu nacije i vrijednost ljudskog života. I danas ima na hiljade djevojčica, dječaka i žena svih nacionalnosti i religija koji se kidnapuju širom svijeta i tjeraju da rade ponižavajuće i uvredljive stvari. Kako su pokazala nedavna istraživanja, romska populacija u BiH je i dalje posebno ranjiva u ovom pogledu. Usklađivanje zakona na svim nivoima od ključnog je značaja, uključujući konačno usvajanje Zakona o borbi protiv trgovine ljudima u Federaciji, što se trebalo davno desiti. Pored toga, slučajevi trgovine ljudima se moraju odlučno procesuirati. Vlasti imaju ključnu ulogu i moraju kao krivično djelo tretirati i kažnjavati sve oblike trgovine ljudima u BiH, uključujući prisilan rad.
Širom svijeta lideri u vlasti moraju ukinuti sve oblike zakonski tolerisane diskriminacije. Ovdje u BiH, to znači da se politički lideri i građani moraju ujediniti i smoći hrabrosti da naprave iskorak i provedu odluku Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa neophodnim reformama Ustava i Izbornog zakona kojim će se svim građanima garantovati pravo da se kandiduju na izborima bez obzira kako se izjašnjavaju.
Konačno, tradicije i različitosti koje su dugo definirale BiH neće imati šanse da uspiju dok god se među djecom sije sjeme podjele u podijeljenom obrazovnom sistemu. Ako posijete sjeme podjele, umjesto da prigrlite snagu jedinstva, budućim generacijama ćete uskratiti stabilnost i prosperitet. Apelujem na vas da uradite svoj dio posla kako bi se ukinula segregacija u školama i nastavila njegovati obnova zemlje kao integrisanog, inkluzivnog i tolerantnog društva kakvo je BiH bila i kakvo opet mora biti.
Hvala vam još jednom što ste mi dali priliku da vam se danas obratim. Čestitam svima vama na svemu što ste postigli, želim vam mnogo uspjeha u daljim koracima, te vas uvjeravam da su SAD u potpunosti spremne podržati vas kao partner u nastojanjima da postignete napredak.
