Stav Sjedinjenih Država o pitanju državne imovine

Stav Sjedinjenih Država o pitanju državne imovine godinama je jasan, dosljedan i nije se mijenjao. Državna imovina pripada državi, a za njezino regulisanje potreban je zakon na državnoj razini. To nije stvar mišljenja; to je ustavna i pravna činjenica.

Prema međunarodnom pravu i ustaljenoj državnoj praksi, samo države posjeduju neophodnu nadležnost  za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica. U ovom slučaju, ta država je Bosna i Hercegovina. To je pitanje riješeno Dejtonskim ustavom koji je jasan i nedvosmislen: “Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti ‘Bosna i Hercegovina’, nastavit će svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država.” Prema međunarodnom pravu i ustavnom načelu kontinuiteta, Bosna i Hercegovina je vlasnik sve državne imovine. Takvo ustavno uređenje prihvatila su oba entiteta prihvatanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući Aneks 4, Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavna nadležnost entiteta podređena je njihovoj obvezi poštivanja Ustava Bosne i Hercegovine.

Ustavno i pravno uređenje u vezi sa državnom imovinom dodatno su regulisani zakonima Bosne i Hercegovine prema Sporazumu o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 2001. godine, koji je ratificirala Parlamentarna skupština BiH. Ovim sporazumom, koji je stupio na snagu 2004. godine, precizirano je da su BiH i još četiri zemlje nasljednice koje će naslijediti “pokretnu i nepokretnu državnu imovinu” SFRJ. To nije pitanje nadležnosti, već vlasništva nad imovinom, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji.

To, međutim, ne znači da svaki dio imovine koji je pripadao SFRJ treba trajno kontrolirati država BiH. Od vitalne je važnosti regulisati upravljanje, a u nekim slučajevima, i vlasništvo nad tom imovinom među različitim razinama vlasti. Ustavni sud BiH bio je jasan – Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za to. Valjano rješavanje ovog pitanja donijelo bi ekonomsku korist cijeloj Bosni i Hercegovini jer kompanije i drugi razvojni projekti ne mogu uspjeti ako nemaju jasno, zakonsko pravo vlasništva nad imovinom ili jasne propise o upotrebi iste. Istovremeno, nezakoniti prijenos vlasništva nad državnom imovinom od strane bilo kojeg subjekta izlaže primatelja domaćem i, potencijalno, međunarodnom pravnom riziku. Lažne pravne tvrdnje vlasti Republike Srpske i odbijanje bh. parlamentaraca iz Republike Srpske da konstruktivno surađuju sa svojim kolegama na državnoj razini nepotrebno produljuju rješavanje tog pitanja. Također se onemogućuje puna provedba agende 5+2  koju je definisao OHR, što je preduvjet za zatvaranje OHR.

Sjedinjene Države pružaju podršku naporima na usvajanju zakona na državnoj razini kojim bi se regulisalo pitanje državne imovine i kojim bi se konačno riješilo ovo pitanje, te apeluje na sve strane da se konstruktivno angažuju.